Sadržaj
U prirodi tvari mogu postojati kao krute tvari, tekućine, plinovi ili plazma. Prelazi između tih stanja nazivaju se faznim promjenama i odvijaju se pod određenim tlačnim i temperaturnim uvjetima. Sublimacija i taloženje su dvije vrste faznih promjena koje su, po definiciji, suprotne jedna drugoj.
Sublimacija
Sublimacija je promjena faze koja nastaje kada tvar prelazi izravno iz krute tvari u plin. Kada dođe do sublimacije, tvar ne prolazi kroz tekuću fazu. Potrebna je energija da se kruta tvar sublimira u plin. U prirodi je toplina proizvedena sunčevom svjetlošću obično izvor energije. Primjer sublimacije je kako suhi led reagira kada je izložen prosječnoj sobnoj temperaturi i tlaku. Suhi led je ugljični dioksid koji se očvrsnuo složenim postupkom koji uključuje kondenzaciju u tekućinu na vrlo niskoj temperaturi i visokom tlaku te naknadno oslobađanje tlaka, što uzrokuje brzo isparavanje oko polovice tekućeg CO2, osiguravajući dovoljno energije za zamrzavanje preostalog tekućina u čvrsti CO2 ili suhi led. Kada je izložen normalnom atmosferskom tlaku i temperaturi, suhi led se smanjuje u obliku pare.
Taloženje
••• Batke / iStock / Getty ImagesTaloženje nastaje kada tvar prelazi izravno iz plinovitog u čvrsto stanje. Poput sublimacije, prelazi se međufazna tekuća faza. Za razliku od sublimacije, proces taloženja oslobađa energiju. Primjer taloženja je stvaranje mraza. Na hladnim temperaturama vodena para podvrgava se taloženju kako bi na biljkama i travi bio tanak sloj čvrstog leda.