Sadržaj
Atmosfere koje okružuju planete sadrže mješavine različitih plinova. Zemaljska atmosfera omogućuje život jer štiti životne oblike od sunčevog zračenja, stvara vodu i regulira temperaturu. Gusta i tanka atmosfera razlikuju se po vrsti prisutnih plinova, nadmorskoj visini i gravitaciji. Zemlja ima relativno tanku atmosferu, ali njezino gravitacijsko povlačenje dovoljno je za zadržavanje dušika, a posebno kisika u atmosferi da podrži život.
Atmosfera i gravitacija
Općenito, što je slabije gravitacijsko povlačenje planeta, atmosfera će biti tanja. Planeti slabe gravitacije imaju tendenciju da imaju manju masu i da će omogućiti više atmosfere da pobjegne u svemir. Stoga debljina ili tankoća atmosfere ovisi o jačini ili slabosti gravitacije. Na primjer, gravitacija na Jupiteru je 318 puta veća od Zemlje, pa je tako i atmosfera Jupitera mnogo gušća od Zemlje. Gravitacija postaje slabija što je udaljenija od planeta, pa će atmosfera biti gušća u blizini površine.
Atmosfera i temperatura
Temperatura igra ključnu ulogu u određivanju debljine atmosfere. Vruće temperature često uzrokuju blažu atmosferu jer će se molekule toplog zraka brže kretati i dostići brzinu bijega u svemir. Na Zemlji se temperature snižavaju s visinom unutar troposfere, najnižom razinom atmosfere, jer toplije molekule bježe u gornju atmosferu. Temperature se, međutim, stabiliziraju na višim atmosferskim razinama, poput one u stratosferi.
Gustina atmosfere
Sedamdeset i pet posto mase Zemljine atmosfere nalazi se u troposferi, pa se troposfera naziva "gusta", dok se viši slojevi nazivaju "tanka". Atmosfere se označavaju kao guste ili tanke ovisno o planetarnoj masi, gustoći plina i vrstu plinova koji su prisutni, a ne samo ukupnu dubinu atmosfere. Što su plinovi gušći, atmosfera je više "gusta".
Guste atmosfere
Vrsta prisutnih plinova je kritična za gustoću kao i nadmorska visina i gravitacija, a svi su međusobno povezani. Određeni atmosferski plinovi stvorit će guste atmosfere. Na primjer, atmosfere s obilnim vodikom obično su gušće jer će se plinovi kombinirati s vodikom za veću masu. Neki planeti, poput Venere, imaju vrlo gustu atmosferu koja je u velikoj mjeri sastavljena od ugljičnog dioksida i ne može poduprijeti život. Vanjski planeti poput Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna također imaju vrlo gustu atmosferu, ali sastoje se od plinova poput vodika, helija, metana i amonijaka.
Tanke atmosfere
Zemljina atmosfera se smatra relativno tankom i postaje tanji od površine planeta. Tanke atmosfere karakterizira njihov relativni nedostatak vodika. Devedeset i devet posto Zemljine atmosfere sastoji se od kisika i dušika koji podržavaju život, a 98 posto tih plinova nalazi se u donjoj 30 kilometara (19 milja) atmosfere zbog gravitacije. Još jedno nebesko tijelo, Europa, mjesec Jupitera, također ima tanku atmosferu s obiljem kisika, a neki vjeruju da je na ovom mjesecu život moguć. Mars također ima tanku atmosferu s malom masom, sto puta tanjom od Zemlje. Atmosfera na Marsu uglavnom se sastoji od ugljičnog dioksida i ne pogoduje životu.