Sadržaj
Morske vidre su ugroženi, mesožderni morski sisavci koji žive kraj obala na sjevernom Tihom oceanu, od Kalifornije do Aljaske, istočne obale Rusije i do sjevernog Japana. Iako su plijen brojnim velikim grabežljivcima i skloni su plivanju u hladnoj vodi, imaju mnogo različitih načina obrane.
prijetnje
Morska vidra ima nekoliko prirodnih grabežljivaca od kojih se treba zaštititi. Veliki bijeli morski psi i orke pojest će morske vidre, pogotovo ako nisu dostupni veći plijen poput tuljana i morskih lavova. Ćelavi orlovi, medvjedi i kojoti također će jesti morske vidre. Morske vidre također se moraju moći obraniti od hladnih voda u kojima plivaju.
Pobjeći
Primorski način izbjegavanja opasnosti morske vidre je bijeg. Prema Službi za ribe i divlje životinje mogu plivati brzinom do 5,5 milja na sat, što im omogućuje da pobjegnu od potjere za grabežljivcima. Također se mogu sakriti u šumama algi, gdje obično grade svoje domove. Ovisno o grabežljivcu, oni mogu pobjeći i na kopnu.
Krzno
Morska vidra ima gusta, gusta krzna - najgušća od bilo koje životinje. Krzno mu ima duge vodootporne dlake koje kratku, gustu podlogu drže suhom. Na taj se način hladna voda čuva dalje od kože i mali je gubitak tjelesne topline. Svakog dana morska vidra treba provoditi sate negujući krzno i ispijajući ga. Ako krzno postane previše prljavo, prebrzo će se natopiti, sprječavajući ga da uhvati zrak.
Visoki metabolizam
Morske vidre visokog metabolizma brane i od hladnoće. Njegova tjelesna temperatura normalno je oko 100 stupnjeva Farenhajta, a da bi je održala, morska vidra treba dnevno konzumirati i prerađivati oko 25 posto svoje tjelesne težine u hranu.
Razmatranja
Izlijevanje nafte može se pokazati opasnim za morske vidre. Ulje može pokriti krzno morske vidre, uništavajući njegova izolacijska svojstva, uzrokujući da vidra umre od hladnoće. Vidre nisu u stanju očistiti cijelo ulje s tijela i ljudi će im trebati da ručno operu ulje s krzna.